Šumari u Hrvatskoj već stoljećima primjenjuju princip održivosti, iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste, tako da još uvijek imamo 95 posto prirodnih šuma
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.759.039 hektara, što čini 49,3 posto kopnene površine države. Od toga je 2.097.318 hektara u vlasništvu države, a 661.721 hektara u privatnom vlasništvu.
Glavninom šuma u vlasništvu države gospodare Hrvatske šume koje ističu da šumama planski gospodare te da nema neplanske sječe. Šumari već stoljećima primjenjuju u svom gospodarenju princip održivosti i stoga iz šume uzimaju znatno manje drveta nego ga priraste. Hrvatska tako još uvijek ima 95 posto prirodnih šuma, čemu se dive posjetitelji iz cijeloga svijeta. Te očuvane i prirodne šume bile su i temelj za kasnije proglašenje niza zaštićenih krajobraza, posebnih rezervata, nacionalnih parkova i parkova prirode, piše Hina, a prenosi HRT.
Foto: Pixabay
Raznolikost šuma u Hrvatskoj
Iz Hrvatskih šuma podsjećaju da je krajem veljače Hrvatskim šumama dodijeljen SURE certifikat kojim se potvrđuje da šumsku biomasu proizvode u skladu s kriterijima održivosti. Prirodnost šuma se, kažu, ogleda u dominaciji autohtone flore i faune, brojnosti endemičnih vrsta, u šumskim tlima, tradiciji prirodnog gospodarenja šumama, strukturi sastojina i brojnim drugim kriterijima.
U relativno kratkom horizontalnom rasponu od nekoliko stotina kilometara od rijeke Drave na sjeveru do Jadranskoga mora na jugu i od rijeke Dunav na istoku do rijeke Kupe na zapadu, nalazi se stotinjak šumskih zajednica u kojima rastu 94 vrste drveća. Gotovo polovica od 4500 vrsta višeg bilja na popisu flore Hrvatske raste u opsegu šumske vegetacije.
Foto: Pixabay
Prepoznatljiva je po šumama hrasta lužnjaka i jelovo-bukovim šumama, koje su rijetkost u europskim razmjerima. Od prekrasnih hrastovih šuma spačvanskog bazena, preko šuma bukve i jele u Gorskom kotaru i Lici, posebne Motovunske šume u dolini rijeke Mirne, pa do borovih šuma na Mljetu takvo bogatstvo i raznovrsnost rijetko će se gdje naći na ovako malom prostoru, ističu iz Hrvatskih šuma.
Šuma u srcu Zagreba
U povodu Svjetskog dana šuma i prvog dana proljeća, Hrvatske su šume u samom srcu Zagreba kupolu pretvorile u šumu i kroz zvučno-slikovne efekte dočarale šumski svijet. Podijeljene su i sadnice kako bi se potaknula briga za okoliš. Istaknuta je važnost svih institucija koje vode brigu o našim šumama kojima je prekrivena polovina površine naše zemlje.
„Vjerujem da smo mi u Hrvatskim šumama zajedno s ministarstvom unutarnjih poslova napravili dobar posao kad smo krenuli u videonadzor brzog otkrivanja i dojavljivanja zajedno sa našim vatrogascima. Sve su to mjere koje ćemo trebati iduće godine unapređivati.“, kazao je Nediljko Dujić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma.
Foto: Pixabay
Ministrica poljoprivrede, Marija Vučković, kazala je kako Ministarstvo poljoprivrede nastoji doprinijeti naporima Hrvatskih šuma koje gospodare s tri četvrtine šuma u Hrvatskoj, a koje su u državnom vlasništvu. Čestitala je predsjedniku uprave Hrvatskih šuma Nediljku Dujiću na certifikatima FSC i SURE koji svjedoče o dobrom gospodarenju i dobrom stanju naših šuma kao i upravi Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskom šumarskom institutu i Hrvatskom lovačkom savezu s kojima Ministarstvo poljoprivrede ima odličnu suradnju. Posebnu zahvalu je uputila hrvatskim vatrogascima na svemu što čine i na svim naporima koje ulažu kako bi zaštitili ovaj vrijedan prirodni resurs.
Povijest gospodarenja šumama u Hrvatskoj
Šume su obnovljivi prirodni resurs i nacionalno blago. Izvor su pitke vode, čista zraka, prirodnoga tla, flore i faune, bioraznolikosti, prirodnosti, blage klime, lijepoga krajobraza i drvne tvari, jednom riječju - života. Sukladno Ustavu RH uživaju status dobra od posebnog interesa koje ima osobitu zaštitu.
Foto: Pixabay
Organizirano i održivo gospodarenje šumama u Hrvatskoj u današnjem obliku potječe iz davne 1765. godine kada je osnovana prva Uprava šuma. Bila je to Uprava šuma karlovačkoga generalata, a obuhvaćala je tri šumarije: Krasno, Oštarije i Petrovu goru. Prvu zakonsku uredbu o šumama objavila je Marija Terezija 22. prosinca 1769. godine, i bio je to prvi zakon o šumama na hrvatskom jeziku i najznačajniji spis u povijesti šumarstva Hrvatske, istaknuli su iz Hrvatskih šuma za Hinu.
.
Izvor: Hina, HRT