Svilogojstvo i svilarstvo – zaboravljena djelatnost naših predaka 2/2

Izrada svile nekoć je bila tajnom... Poticaj svilogojstvu i svilarstvu u našim krajevima dala je Marija Terezija... sadila su se dudova stabla, uzgajao se dudov svilac, osnivali se dudinjaci, podizale predionice i svilane te raspačavali priručnici...

Svilogojstvo i svilarstvo bile su važna gospodarska grana u našim krajevima pogotovo u 19. stoljeću (takvom ih je smatrao i znameniti hrvatski ban Josip Jelačić). Stajala je uz uz bok primjerice vinogradarstvu i voćarstvu, a u nekim krajevima i razdobljima bila je važna kao i ratarstvo. Bila je to i gospodarska grana koja je povezivala regije, pogotovo civilni i krajiški dio hrvatskih zemalja u 18. i 19. stoljeću, ali i regije u Habsburškoj Monarhiji pa i šire u Europi.

Foto: Nikola Cik

Ova dva pojma svakako treba razlikovati. Svilogojstvo se prije svega odnosi na uzgoj dudova svilca i proizvodnju svilenih čahura, a svilarstvo na daljnji postupak prerade svilenih niti i izradu svilenih tkanina. Kao i mnogo drugih vještina i materijala, svilu baštinimo s Dalekog Istoka, prostora na kojemu je uzgoj dudova svilca poznat već nekoliko tisuća godina. Kukci su odatle prokrijumčareni preko Japana do Bizanta i Grčke, a s njima je dospjela i vještina izrade svile koja se proširila diljem Europe. Tako je Francuska u 16. i 17. stoljeću postala središtem europskog svilarstva, a druge su je države nastojale nadmašiti, osobito zemlje u susjedstvu.

Foto: Nikola Cik

Poticaj svilogojstvu i svilarstvu u našim krajevima dala je Marija Terezija koja je u želji za blagostanjem svojih podanika, a u duhu prosvjetiteljstva i fiziokratizma, svojim ukazima koji su imali snagu zakona utjecala na to da se sade dudova stabala, uzgajaju dudovi svilci, osnivaju dudinjaci, podižu predionice i svilane te raspačavaju priručnici. Inače, rad u svilanama bio je sezonski jer su one radile oko 50 dana u godini. U primitivnom svilogojstvu posao je trajao samo nekoliko tjedana kada su se ličinke na toplim mjestima u kućama i u donekle kontroliranim uvjetima (zaštita od vjetra, glodavaca i ptica) hranile lišćem bijeloga duda. Stoga je ovaj posao bio prikladan za slabije članove društva, primjerice starce, djecu i žene. Kad bi se čahure zaprele, bile bi spremne za predaju u svilane i tu je za uzgajivače dudova svilca posao završavao do sljedećeg proljeća. Važno je bilo sačuvati njihova jajašca i u povoljno doba, odnosno kad potjeraju dudova stabla te ih staviti na leženje.

Foto: Nikola Cik 

Inače, dud ili murva biljka je vrlo pogodna za branje lišća jer dobro podnosi orezivanje i brzo raste. Stoga danas dud možemo vidjeti u drvoredima i parkovima. Po plodovima se razlikuju bijeli i crveni dud, a bolji su što su krupniji. S obzirom na to da se njihovim lišćem više ne hrane dudovi svilci, pažnja bi se trebala usmjeriti na plodove. Kao i drugo voće, plodovi duda prikladni su za konzumaciju svježi ili prerađeni. Pekmezi, voćni likeri i destilati mogli bi biti odličan suvenir i proizvod koji se marketinški može oplemeniti autentičnom pričom o tradicionalnom načinu uzgoja dudovih stabala. Gotovo da nema kraja u Hrvatskoj gdje se takav oblik promocije proizvoda od plodova duda ili murve ne bi mogao vezati uz tradiciju i povijesne podatke što bi moglo na originalan način privući i turiste.

Foto: Nikola Cik 

S druge strane, svila među omiljenim i najkvalitetnijim vlaknima, također uz sebe veže priču o tradiciji i zanimljivoj povijesti. Izrada svile nekoć je bila tajnom, a mnogi vjerojatno i ne znaju da se i u našim krajevima svima proizvodila na gore opisan primitivan način te da su u njenoj izradi sudjelovali i naši preci.

Svila je mekana, podatna i prozračna tkanina plemenita sjaja, ugodna na dodir te „zdravija“ od drugih vlakana. Kao takva utkana je u kulturu hrvatskog i drugih naroda. S obzirom na to da danas velika većina ljudi sebi može priuštiti makar jedan predmet od svile, nije zgoreg naučiti nešto o toj vrsti tkanine. Štoviše, svila se uz određene vještine i znanja može oslikavati. Zahvaljujući podatnosti i kvaliteti ove tkanine, gotovo svatko može savladati vještinu oslikavanja svile u nekoj od različitih tehnika i na taj način oplemeniti svoje odjevne predmete, učiniti ih unikatnima ili izraditi originalne suvenire i prigodne darove.