Dragulji u kruni naše bogate božićne tradicije, pjevaju se na svetim misama, na božićnim koncertima i za obiteljskim stolovima...
„Svim na zemlji mir, veselje“, „Veselje ti navješćujem puče kršćanski“, „Narodi nam se“, „Radujte se narodi“ pjesme su koje smo već kao djeca naučili i kojima smo se radovali, a danas se uglavnom pjevaju i izvode tijekom misnih slavlja ili božićnih koncerata. Zahvaljujući umjetnicima koji stvaraju nove božićne džinglove, sve je veći broj novih pjesama, no nas ovdje zanimaju poruke onih tradicionalnih.
Foto: Pixabay
Većina tradicionalnih božićnih pjesama pjeva o miru i veselju, dakle o plodovima Duha Svetoga, te o radosti i miru, dakle o plodovima prisutnosti živoga Boga, a što nas i potiče na pjevanje i slavljenje. Druge opisuju Betlehem i božićne jaslice. Pjesme „Oj pastiri čudo novo“ i „O Betleme“, „Djetešce nam se rodilo“ i „Veseli se majko Božja“ podsjećaju nas na prizore Isusova rođenja u jaslicama. Pjesma „Narodi nam se“ pjeva o blagoslovu koje dolazi s Isusovim rođenjem, zdravlju i svemu obilju dovodeći nam u pamet istinu o tome da u božićnom vremenu nema mjesta za razmirice, svađe i nesloge, nego da zajedništvo s Kristom sve njih treba prevladati. Tako su u starim vremenima prestajali i ratovi ne bi li se makar taj jedan dan ljudi mogli radovati i živjeti u miru. Božićne nam pjesme zapravo predočuju ideal kojim bismo se trebali voditi u životu. Stare izreke poput „Ima svega kao za Božić“ prikaz su svega izobilja kojim se želi proslaviti takav svečani dan kada se sve iznosi na stol i kad smo sve spremni darivati drugima poneseni dobrim željama i vjerom da svakog Božića živi Bog na poseban način dolazi u naš dom i u naše srce.
Foto: Pixabay
Božiću se posebno raduju djeca, osjećajući tu posebnu toplinu doma i zajedništva, podsjećajući nas da je radost tako jednostavna i da nam je tako blizu. Božićne nas pjesme pozivaju na veselje i potiču nas da makar na jedan dan zaboravimo sve brige s kojima se svakodnevno susrećemo. Naši su stari za nedjeljnu misu imali posebnu odjeću, a osobito svečana odjeća čuvala se za božićno slavlje u crkvi kada se na misi polnoćki započinje s pjevanjem božićnih pjesama. Takvo raspjevano srce čezne radost podijeliti s drugima, raspoloženo je za susrete, lijepe želje i zajedništvo.
Foto: Unsplash
U hrvatskoj tradiciji na sjeveru još uvijek postoji običaj da se uoči blagdana Sveta tri kralja okupi nekoliko glazbenika koji u predvečerje obilaze mjesto od kuće do kuće pjevajući, a nerijetko im se pridružuju na daljnjem putu i domaćini koje su posjetili. Tako nema radosti bez slavlja, niti Božića bez pjesama. Posebno su svečani koncerti božićne glazbe u crkvama, a još uvijek u ponekim mjestima postoji tradicija da se božićne pjesme pjevaju uz tamburašku glazbu, ili se cijela misa pjeva na taj način što odiše posebnom svečanošću i ljepotom. I za obiteljskim stolom te se pjesme rado zapjevaju jer ih znaju sve generacije, a notni su zapisi prilagođeni puku te nije potrebna posebna glazbena naobrazba da bi se većinu njih odsviralo. Kao i Božić, i one su namijenjene svima. Svećenici koji ovih dana dolaze blagosloviti naše domove, dolaze s pjesmom te nas podsjećaju da „tko pjeva dvostruko moli“.
Foto: Unsplash
Nekim od tih pjesama uspavljujemo djecu, a neke od njih u instrumentalnom obliku upotpunjuju sjaj žaruljica na božićnom drvcu. I dok neki pripremaju tradicionalna jela za svoje najmilije, jela koja se razlikuju po ukusu i podneblju, hrvatske tradicionalne božićne pjesme povezuju sve nas i sve naše generacije kao jedan narod. One pridonose zajedništvu i slavlju na koje nas poziva dolazak našeg Spasitelja. „U to vrijeme godišta mir se svijetu naviješta porođenjem djeteta kom je majka djevica… slava Bogu pjevali, a mir ljud'ma prosili“. Nigdje drugdje nema toliko poziva na radost i mir, kao da nas Spasitelj već dvije tisuće godina poziva na isto i kao da se mi, čovječanstvo u cjelini, tomu toliko dugo odupiremo, a istovremeno to isto toliko želimo. „Radujte se narodi kad čujete glas da se Isus porodi u blaženi čas, svaki narod čuj …“. Poruka Božića jednostavna je i univerzalna. Ona je poslana svakom ljudskom biću i u potpunosti ga obuzima. Stoga su tradicionalni napjevi jedan od dragulja u kruni naše bogate božićne tradicije, duboko ukorijenjeni u narodu upravo zbog poruka koje prenose.