Otok Hvar ljeti je pun turista, a zimi gotovo da ih i nema. Ljeto ovdje vrvi, kako ljudima, tako i manifestacijama, no zato je zimi sve mirnije pa onima koji ovdje žive cijelu godinu ponekad treba nešto mašte i kreativnosti kako bi im svakodnevica bila ljepša…
Već dvadeset godina na Hvaru djeluje udruga Trim. Ime je dobila po skraćenici i složenici od riječi „Tradicija i mašta“. Upravo ove riječi u mnogočemu opisuju ovu udrugu. Trim je ujedno i naziv za kamenu, tradicijski građenu kućicu u polju u koju se je od nevremena sklanjala stoka i alat. Upravo se pod okrilje ove udruge „sklanjaju“ svi oni koji se žele kreativno izraziti, podržati i promovirati lokalne i tradicijske proizvode. I to nije sve, ovdje se i u mnogočemu pomaže otočanima.
Foto: Udruga Trim
Udruga okuplja članove svih dobnih skupina, najviše žena. Starije članice najčešće rade džemove, pekmeze i kolače po tradicijskoj recepturi, dok mlađe djevojke i žene uzgajaju aromatično bilje i proizvode eterična ulja i ostale proizvode od ovih sirovina. Sve one su jedan značajan kotačić u promociji hvarskih rukotvorina.
Predsjednica udruge Trim Ljubica Dijanošić kazala je kako se trude sve raditi isključivo od lokalno uzgojenih namirnica i sirovina. Svi prehrambeni proizvodi načinjeni su bez aditiva, isključivo od lokalno uzgojenog voća i bilja s vlastitih polja i iz OPG-ova ili sa starogradskog polja – Agera, koje je na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Uzgojeno beru, prerađuju i ugrađuju u proizvode jedinstvena okusa prema tradicionalnim recepturama. Na njihovim se štandovima tako može naći džem od mirte, pekmez od grožđa, starogrojski paprenjak, bruštulani menduli, arancini, kao i eterična ulja lavande, cvijet lavande, balzam… Uz to, žene izrađuju i kukičane torbe od špage.
Foto: Udruga Trim
Važno je istaknuti da se u proizvodnji ne dotiču samo tradicije već i suvremenog doba. Tako, primjerice, u ovome kraju ima dosta vune koja se odbacuje u prirodu, a da bi to spriječili, počeli su se baviti i filcanjem za koje je potrebna upravo ta vuna.
„Na Krku i na Cresu to je već prepoznato i dignuto na razinu kao novi proizvod, a mi se trudimo makar toliko da tu vunu uklonimo iz prirode. Nema mnogo ovaca, no odbačena vuna je potencijalni ekološki problem.“, rekla je Dijanošić.
Kako bi dobili markicu s obilježjem „Hrvatski otočni proizvod“ za sve ono što nude, trudili su se da tu markicu zaista i zasluže te da im bude mjerilo kvalitete. Danas imaju takve markice na mnogo prehrambenih proizvoda, kao i na uljima od lavande, na sapunima, balzamima i kremama. Tako jednom tjednom u sezoni imaju isključivo štandove s domaćim proizvodima koje prodaju, a na kojima i sama ambalaža mora biti domaće izrade. Trenutno je u tijeku procedura kojom bi se zaštitila hvarska lavanda čime bi i ovaj proizvod dobio dodatnu vrijednost te bio dokazom kvalitete koju ima ovdje uzgojena lavanda.
Foto: Udruga Trim
„Preko ljeta, na lokalnim manifestacijama nastojimo promovirati različite slastice, kolače, ručne radove, aromatično bilje. Često nas zovu turističke zajednice da i kod njih predstavimo što imamo. Zanimanje za ovakve aktivnosti uglavnom pokazuju starije žene od 50 godina i mlađe djevojke koje su tek izašle iz škola. Mi to nekako održavamo, a bogatstvo je preveliko. Stoga mi je žao da se jedna generacija izgubila, mislim na žene između 40 i 50 godina života.“, kazala je predsjednica udruge Ljubica Dijanošić.
Proizvodnja jestivih, mirisnih i kreativnih proizvoda nije jedino čime se članovi ove udruge bave. U okviru različitih projekata i programa nastoje promicati ženska prava i pomagati starijim mještanima ovog kraja.
Foto: Udruga Trim
„Nastojali smo osvijestiti probleme starije populacije koja je sve brojnija i u sve težem položaju. Tu smo došli do velikih otkrića kojih ni sami nismo bili svjesni. Najvažnije nam je bilo da dođemo u kontakt s njima što je bio veliki problem jer se radi o udaljenim mjestima na Hvaru, između Jelse i Sućuraja. To su zabačena mjesta na kojima nema ni pravog puta ni direktne autobusne linije za grad. Liječnici ne dolaze u ta mjesta, pa ljudi moraju sami nekako doći do ambulante. Mnoge starije osobe ni ne znaju na što sve imaju pravo. Uspjeli smo im riješiti neke invalidnine i prava za koja nisu ni znali da ih imaju i mogu ostvariti. Pomagali smo im i financijski, imali smo dio novaca kojima smo im mogli nešto platiti ili kupiti što im je trebalo“, objasnila je Dijanošić.
Foto: Udruga Trim
Za stariju generaciju mještana održavali su i radionice snalaženja na kompjuteru i internetu, ali i kreativne radionice za sve uzraste, uz koje nije nedostajalo zabave i druženja. Posebno je to bilo aktualno u zimskim danima, kada grad utihne i kada nema više značajnih turističkih događanja. Pokrenuli su i tečajeve nordijskog hodanja, posebno u doba pandemije kad nisu mogli biti u zatvorenim prostorijama.
„Turizam je jedan dio života, a život izvan turizma druga je strana života na ovom otoku. Čovjek ne bi vjerovao, ali to je tako. Život u gradu Hvaru i život u jednom otočnom selu veoma se razlikuju. Od svega nam je nekako postalo najvažnije rješavati probleme lokalnog stanovništva, od djece do starijih. “, zaključila je predsjednica udruge Trim, Ljubica Dijanošić.