Zavičajni muzej Donja Kupčina je drugi po veličini muzej na otvorenom u Hrvatskoj. Dok je prvi i najpoznatiji muzej 'Staro selo' Kumrovec često spominjan u javnosti i medijima, Zavičajni muzej Donja Kupčina još je uvijek mnogima nepoznanica. U posljednjih 50 godina postao je prava mala oaza u kojoj se može vrlo lako maštom uploviti u prošlost.
Radi se o muzeju udaljenom tek 30-ak kilometara od Zagreba, u smjeru Karlovca. Uz glavnu državnu cestu (DC 36) smjestio se muzej u čijem su središtu drvene kuće koje ponosno stoje kao spomenici narodne arhitekture u kojima se čuva kulturna baština Pokuplja. Uđete li unutar tih drvenih kuća, ispričat će vam priče o tome kako je u prošlosti živjela seoska obitelj, detalje o tome u kakvim se okolnostima rađalo, školovalo i ženilo od 19. do sredine 20. stoljeća. Muzej čuva mnoge predmete poput tekstila, namještaja, posuđa, poljodjelskog oruđa, oruđa za dizanje i vuču drvenih zgrada i druge predmete tradicijske baštine koji svjedoče o načinu seoskog života u Pokuplju.
Foto: Arhiva TZ općine Pisarovina
Zavičajni muzej Donja Kupčina je formalno otvoren 1973. godine, ali je nekoliko godina prije toga prvi put predstavljena bogata materijalna kulturna baština koju su mještani prikupili. Tada se zapravo i rodila ideja o otvaranju ovakvog tipa muzeja. Muzej je otvoren pod vodstvom tadašnje ravnateljice Etnografskog muzeja u Zagrebu Marijane Gušić i njezinih suradnika. Zahvaljujući mještanima Donje Kupčine koji neprestano daruju predmete, zbirka se konstantno povećava. Povećava se i otkupom vrlo vrijednih eksponata zahvaljujući potpori Općine Pisarovina i Zagrebačke županije. Tako je godine 2011. stručno povjerenstvo Ministarstva kulture donijelo rješenje za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za zbirku Zavičajnog muzeja sa 1.448 registriranih etnografskih predmeta, a danas muzej broji nešto manje od 2.000 predmeta.
Foto: Arhiva TZ općine Pisarovina
Ovaj je muzej dio identiteta nacionalnog blaga, a dokazuje to rješenje Ministarstva kulture i medija iz 2022. godine, kojim umijeće izrade papirnatog cvjetnog nakita u Donjoj Kupčini dobiva svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra te je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – na Listu zaštićenih kulturnih dobara. Vještina „delanja roži“ pripada tradicijskoj kulturi koju su desetljećima generacijski prenosile žene. Ovo se umijeće i danas može naučiti na radionicama u muzeju koje se održavaju subotom. Na njima najčešće sudjeluju djeca iako su radionice otvorene za posjetitelje svih uzrasta.
Foto: Arhiva TZ općina Pisarovina
U posljednjih 15-ak godina muzej je obogaćen prikupljenim starim fotografijama koje prikazuju život mještana u razdoblju od početka 20. stoljeća pa do 70-ih godina. Tako je nastala izložba starih fotografija i album kronološki poredanih svadbenih fotografija Kupčinaca kroz 20. stoljeće. Uz veliku pomoć pripovjedača – starijih mještana Donje Kupčine, nastale su i brojne zbirke i slikovnica o jeziku, običajima i svakodnevnom životu na ovom području.
Foto: Arhiva TZ općine Pisarovina
Godine 2013. nastao je slikovni rječnik kupčinskog govora „Kak se tomu po kupčinski veli?“, 2015. nastala je zbirka o kupčinskim božićnim običajima „Donesel sem vam Božić“, 2016. zbirka s kalendarom kupčinskih godišnjih običaja, narodnih mudrosti i vjerovanja pod nazivom „Da bu rodno leto“, 2017. povijesni pregled i kupčinski životni običaji „Tak se negdar živelo“ i 2020. godine kupčinski stari ženidbeni običaji „Kad se bute ženili“. Autorica svih ovih izdanja je Kupčinka Anđelka Vidović, koja je sve priče tijekom godina prikupila i zapisala, slušajući i ispitujući starije Kupčince koji su se prisjećali svoje mladosti i života na selu. Najnovija zbirka koju je napisala je zbirka kupčinskih tradicijskih jela s receptima – „Kaj se negdar jelo“. U ovoj knjizi se kroz živopisnu priču o brizi za hranu i prehrambenim navikama Kupčinaca može saznati kako su se seljani hranili u prošlosti. Priča je obogaćena s više od 70 recepata jela koja su bila u selu poznata i prije početka 20. stoljeća pa sve do 70-ih godina, dijela prošlosti u kojem je započelo i brzim tempom se nastavilo osuvremenjivanje sela.
Ukoliko vas put dovede u Donju Kupčinu, zastanite i odmorite u hladovini muzejskog dvorišta, zavirite u sobe njegovih čardaka ili pročitajte koju zanimljivost iz spomenutih zbirki. Ovakav odmor od svakodnevice teško ćete zaboraviti.