Slatine su čarobno turističko mjesto, kao odabrano za sve željne ljepote. Hrvatska obala, onako kako ju je oblikovala priroda, nema mane u svojoj ljepoti. Upravo takva, veličanstveno lijepa, jednostavna i neodoljiva je obala Slatina, maloga mjesta na sjeveroistočnoj strani otoka Čiova.
„Veleštovanje“ arhaična je i pomalo neobična riječ koja jednostavnošću teži iskazivanju ljubavi, poštovanju i pobožnosti prema svemu vrijednom što dotiče čovjekovo srce i život. Riječ se spominje u starinskom pismu biskupskog ordinarijata u Splitu i odnosi se na veleštovanu Gospinu crkvu u Prizidnicama.
FOTO: Denis Orlić
Zašto tekst o Slatinama, Čiovu i Gospi od Prizidnica započinje osvrtom na jednu riječ? Zato jer nam je veleštovanje toliko potrebno. Veleštovanje prema Bogu, prirodi i čovjeku u svim izričajima, oblicima, mislima i djelima. Zamislimo svijet u kojem vlada veleštovanje! Pođimo u Slatine, na Čiovo i Gospi od Prizidnica, Njoj koja nosi ime okrunjeno još jednom lijepom hrvatskom riječju koja iskazuje ljubav – milost.
FOTO: Denis Orlić
Slatine su čarobno turističko mjesto, kao odabrano za sve željne ljepote. Hrvatska obala, onako kako ju je oblikovala priroda, nema mane u svojoj ljepoti. Upravo takva, veličanstveno lijepa, jednostavna i neodoljiva je obala Slatina, maloga mjesta na sjeveroistočnoj strani otoka Čiova. Slatine administrativno pripadaju gradu Splitu kao poseban morski dragulj u kruni najvećeg grada hrvatske obale. Brojne uvale, hridi, borovi šumarci i šljunčane plaže izbor su bez greške za sve ljubitelje sunca i mora. Ako se u ljetnim gužvama poželite malo osamiti, izletnički brodovi odvest će vas do skrivenih vala punih ljepote i mira. Ljepota jadranske obale u Slatinama ne gasne s ljetnim zrakama nego se pretače svim godišnjim dobima jednako dotičući srca svih istraživača prirode i tragača za mirom. Rana jesen početak je razdoblja kada se u Slatinama i na Čiovu može uživati kušajući ljepotu prirode na drukčiji način. Možete se, naravno, i kupati, no možete se i samo šetati uživajući i upijajući čistu ljepotu. Stanovnici Slatina ribari su i poljoprivrednici pa se plodovima njihova rada kao turist možete gostiti tijekom cijele godine. Slatinjani uzgajaju povrće, masline, smokve, od loze prave vino, a od maslina ulje. Riba je svježa, naravno. Želite li osjetiti Dalmaciju, ribare i mornare, svako je vrijeme – dobro vrijeme. Oni i njihove obitelji čuvaju naše otoke cijele godine. Za odmor, sasvim dovoljno.
FOTO: Denis Orlić
Malo mjesto Slatine čuvaju i veliku duhovnu oazu koja diše i odiše već šest stoljeća. Slatine i otok Čiovo, uz Brač i Šoltu, rodna su mjesta pustinjaštva u Hrvatskoj. Crkvu Gospe od Prizidnica izgradili su poljički svećenici glagoljaši u 16. stoljeću na mjestu pustinje koja se tako zvala – pustinje Prizidnica. Pustinja se nalazi 2 km od Slatina, na južnom dijelu otoka, iznad strmih priobalnih stijena. Čine je crkva te stambene i gospodarske zgrade. Kao godina izgradnje crkve spominje se 1546., a kao njezin graditelj Juraj Stoidražić. Središte pobožnosti slika je Majke Božje s Djetetom – Milosna Gospa. Slika je nastala u 14. st. na Kreti, a u sačuvanim dokumentima prvi se put spominje 1750. godine. Originalno djelo nalazi se u Slatinama, u središtu mjesta, u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Samostanska zajednica pustinje Prizidnica opstajala je sve do 1852. godine kada je umro posljednji stalno nastanjeni svećenik.
FOTO: Denis Orlić
Pet godina nakon smrti don Andrije Varvodića brigu za crkvu i imovinu preuzima slatinska obitelj Nakir, u to vrijeme glavna težačka obitelj Prizidnica. Od prapradjeda Lovre, rođenog 1798., pa sve do danas obitelj Nakir i župljani slatinske župe čuvaju i uređuju crkvu Gospe od Prizidnica. Gospi od Prizidnica utječu se i mornari u iskrenom i dubokom štovanju i povjerenju u Gospinu zaštitu. Bog, more i čovjek ovdje su neraskidivo isprepleteni u opstojnosti života. Tomislav Nakir, najstariji član obitelji, kreator je i prave male obiteljske umjetničke galerije nastale u inspiraciji životom mora i čovjeka u zaštiti Gospe od Prizidnica. Barke, brodovi, reljefne slike u drvu i kamenu nastaju jedna za drugom prema „nacrtima života“ jer gospodin Tomislav nema drugih nacrta ni uputa. Sve nacrte i upute života u Slatinama proživio je, a u svojim radovima ostavlja ih kao primjer veleštovanja života Slatina i Slatinjana, težaka i mornara.
FOTO: Bogo-Šoić-Mirilović
Iako već dugo nije živa samostanska zajednica, Gospe od Prizidnica stoji u srcima hodočasnika i danas je živo svetište koje se redovito pohodi četiri puta godišnje, na Uskrsni ponedjeljak, Duhovski ponedjeljak, Gospu od Bezgrešnog začeća te se posebno svečano obilježava blagdan Imena Marijina velikom feštom na prvu nedjelju iza Male Gospe. Opojna ljepota mjesta i stoljetnost duhovnosti mogu u nama probuditi najdublju težnju k ljubavi i poštovanju. Mogu nam pružiti i od nas samih primiti veleštovanje i milost. Prema Bogu, moru, čovjeku i životu.