Šetnja Gornjim gradom nepotpuna je bez prolaska kroz Kamenita vrata, koja su u gradskoj vrevi s vremenom postala mjesto molitve i tišine, kao i simbol hrvatske metropole
Prolaznici, ako već ne sjednu u nekoliko klupa koje se tamo nalaze, makar kratko zastanu pred Gospinom slikom, pomole se ili promisle, te nastave dalje svojim putem. Lik Majke Božje od Kamenitih vrata nalazi se na jednom od četiri drevna ulaza u stari Gradec koji će kasnije povezujući se sa susjednim Kaptolom stvoriti – Zagreb. Zlatnom bulom iz 1242. Bela IV. Gradecu je dao status slobodnog kraljevskog grada i oslobodio ih od plaćanja raznih poreza i doprinosa što je djelovalo poticajno na doseljenje novih obrtnika i trgovaca.
Foto: Pixabay
Kuće su u to doba bile građene od drveta i dok su na prvom katu bile prostorije za životne potrebe obitelji, u prizemlju su bile obrtničke radionice. Više puta je zbog toga Gradec bio žrtva pošasti požara, vatra se brzo širila iz jedne radionice na ostale i time uništavala i obiteljska obitavališta. Kako je Gradec kao mjesto za trgovanje bio vrlo pogodan za obrtnike i trgovce, nakon svake vatrene stihije oni bi se vraćali i grad bi se ponovo podizao. Stoga, da bi se očuvala sigurnost građana Bela IV. dopušta građanima izgradnju zidina sa najprije trima vratima koja se noću zaključavaju – do mraka stranci trebaju napustiti grad, a stanovnici Gornjega grada vratiti se svojim kućama, bile si to poznate srednjovjekovne mjere sigurnosti protiv razbojstava i krađa. Kasnije su tom sustavu pridodana četvrta vrata – Kamenita, za koja znamo da su jedina bila otvorena i tijekom kuge 1647. godine.
Foto: Pexels
Nakon rušenja zidina oko Gradeca do kojeg je došlo posljedičnim širenjem grada ostala vrata gube funkciju i značaj kakav su do tada imala, no iz nekog razloga Kamenita vrata su očuvana. Godine 1731. u noći s 30. na 31. svibanj buknuo je požar u sjemeništu sv. Josipa na Gornjem gradu, a u njemu su izgorjela Kamenita vrata i stan iznad njih. Bio je to stan udovice Modlar, kako saznajemo čitajući zapise Baltazara Krčelića. Udovica je nekoliko dana po požaru pregledavala zgarište koje je ostalo od njezine imovine i pri tome je pronašla čudesno neoštećenu sliku Majke Božje, kojoj je samo izgorio okvir budući da je bio drven. Njenim zalaganjem slika je uokvirena i postavljena na mali oltar gdje se i danas nalazi. Građani su je spontano počeli častiti, moleći je za pomoć i smatrajući je svojom zaštitnicom.
Foto: HeritageCroatia
Svetište se nadograđivalo, tako je o 200. obljetnici od očuvanja slike u požaru 1931. slici Gospe pridodana zlatna kruna, a Zagrepčani su tom prigodom i obnovili Kamenita vrata. Od 1991. Zagreb slavi svoj dan baš na 31.5. kada se slavi Majka Božja od Kamenitih vrata, a brojne ploče zahvale koje su sada utkane u to malo svetište izraz su vjere Zagrepčana i posebnog štovanja Majke Božje, te svjedok brojnih uslišanih molitava. Osim toga, poznato je kako zagrebački studenti prije ispita odlaze zapaliti svijeću i zamoliti zagovor za uspjeh, a od 2013. Kamenita vrata postaju veliko okupljalište mladih koji ondje utorkom navečer mole krunicu.
Foto: HeritageCroatia
Ovo malo svetište trenutno je u obnovi od potresa koji je Zagreb zadesio 2020., dok su inače Kamenita vrata turistima nezaobilazna pri obilasku grada, povjesničarima mjesto zanimljivih zbivanja, arhitektima i umjetnicima mjesto stvaralaštva i restauracije, vjernicima mjesto molitve, a lokalcima kultno mjesto dragog nam Grada. Zanimljivo je kako upravo vrata u biblijskoj simbolici predstavljaju mjesto prijelaza i promjene, a očuvana slika Majke Božje našla se upravo na mjestu Kamenitih vrata, gdje su se kroz povijest dodirivali klerikalni Kaptol i svjetovni Gradec, spajajući ta dva dijela u jedinstvenu cjelinu i upućujući kler na otvorenost prema puku, a pučanstvo zaokupljeno svakodnevnim poslovima na put prema uzvišenom.